Subsídio Boot, Prabowo Hametin Pozisaun iha Pasífiku - Timor Leste

Home Top Ad

Post Top Ad

Thursday, April 24, 2025

demo-image

Subsídio Boot, Prabowo Hametin Pozisaun iha Pasífiku

Jakarta, Indonézia - Vizita ofisiál hosi Primeiru-Ministru Repúblika Fiji, Sitiveni Rabuka, ba Palásiu Merdeka, Jakarta, iha loron-kinta (24/4/2025), sai hanesan pontu importante iha dinámika relasaun Indonézia nian ho nasaun sira iha Pasífiku.

Enkontru entre Rabuka no Prezidente Prabowo Subianto rezulta iha kompromisu forte ida hosi Indonézia atu hametin liután relasaun bilaterál no hametin ninia pozisaun iha rejiaun ne'e.

Rabuka, iha oportunidade ne'e, hato'o ninia agradesimentu boot ba apoiu Indonézia nian, liuliu iha forma subsídio osan hamutuk millaun neen dolar amerikanu. Tuir nia, valór ne'e montante ne'ebé signifikativu ba Fiji no sai solusaun ida ne'ebé hamenus tusan globál nasaun illa ne'e nian. Subsídio ne'e, hateten Rabuka, sai evidénsia reál ida ba kompromisu Indonézia nian atu ajuda dezenvolvimentu iha rejiaun Pasífiku.

Aleinde subsídio osan, Rabuka mós apresia asinatura akordu sentru formasaun agríkola rejionál nian iha Fiji ne'ebé Indonézia apoia tomak. Nia subliña importánsia kooperasaun ne'e nian iha dezenvolve setór agrikultura no pekuária iha Fiji, liuliu ho prezensa joven Fiji oan sira ne'ebé tuir hela formasaun iha Indonézia. Rabuka rekoñese transformasaun Indonézia nian hosi nasaun agrária ida ba forsa ekonómika globál ida nu'udar inspirasaun ba ninia nasaun.

Kooperasaun iha área formasaun militár no prevensaun dezastre nian mós sai hanesan foku prinsipál iha diskusaun.

Rabuka subliña fasilidade formasaun rejionál sira hanesan Black Rock Training Camp besik aeroportu internasionál Nadi, Fiji, nu'udar sentru formasaun importante ida ba rejiaun Pasífiku. Fasilidade ne'e, tuir nia, sei hasa'e kapasidade nasaun sira iha Pasífiku nian atu enfrenta dezafiu seguransa no dezastre naturál sira.

Projetu sentru formasaun rejionál nian iha área Resurrection, ne'ebé ninia ekonomia hetan impaktu hafoin fabrika suku nian taka, mós sai hanesan preokupasaun prinsipál ida. Rabuka fiar katak projetu ne'e sei fornese abilidade no moris di'ak ne'ebé komunidade lokál sira presiza tebes, no sai hanesan impulsionadór ida ba rekuperasaun ekonómika iha área ne'e.

Liután ne'e, Rabuka mós temi poténsia kooperasaun nian iha área médika, investigasaun, no inovasaun. Nia haree Indonézia nu'udar fonte inspirasaun ida iha dezenvolvimentu Fiji nian ba oin, no deklara ninia hakarak atu adopta aspetu balun hosi modelu dezenvolvimentu Indonézia nian iha planu dezenvolvimentu nasionál Fiji nian.

Rabuka mós apresia knaar ativu Indonézia nian iha luta kontra mudansa klimátika no inisiativa sustentabilidade globál sira. Nia temi Indonézia nu'udar parseiru importante ida ne'ebé vokál no komprometidu iha defende interese nasaun illa sira iha mundu. Apoiu ne'e, tuir Rabuka, signifika tebes ba Fiji no nasaun Pasífiku sira seluk ne'ebé vulneravel ba impaktu mudansa klimátika nian.

Vizita Rabuka nian ne'e hametin sinál katak Prezidente Prabowo Subianto harii hela estratéjia forte ida atu habelar influénsia Indonézia nian iha rejiaun Pasífiku. Fornesimentu subsídio boot no kooperasaun iha área oioin hatudu kompromisu Indonézia nian atu sai parseiru dezenvolvimentu importante ida ba nasaun sira iha Pasífiku.

Paso ne'e mós reflete esforsu Indonézia nian atu hametin diplomasia no kooperasaun rejionál, tuir ho vizaun Indonézia nian nu'udar nasaun marítima ida ne'ebé forte no influente. Ho hametin relasaun ho nasaun sira iha Pasífiku, Indonézia esforsu atu hasa'e estabilidade no prosperidade iha rejiaun ne'e.

Hametin relasaun ho Fiji mós bele haree nu'udar pasu estratéjiku ida ba Indonézia atu asegura ninia interese nasionál sira iha rejiaun Pasífiku. Rejiaun ne'e iha rikusoin naturál barak no dalan marítimu importante sira, tanba ne'e sai hanesan arena ida ba kompetisaun jeopolítika ne'ebé sai kada vez intensu liután.

Ho fó apoiu ba Fiji, Indonézia esforsu atu harii parseria ida ne'ebé benefisia malu no hametin ninia pozisaun nu'udar jogadór xave ida iha rejiaun Pasífiku. Pasu ne'e mós bele ajuda Indonézia iha enfrenta dezafiu rejionál sira, hanesan mudansa klimátika no seguransa marítima.

Vizita Rabuka nian ne'e mós sai hanesan momentu importante ida atu hametin liután kooperasaun ekonómika entre Indonézia no Fiji. Nasaun rua ne'e iha poténsia atu dezenvolve kooperasaun iha setór oioin, hanesan komérsiu, investimentu, no turizmu.

Kooperasaun ekonómika ne'ebé besik liután bele fó benefísiu ba nasaun rua ne'e, hanesan aumentu komérsiu no investimentu, kriasaun kampu traballu, no aumentu bem-estar komunidade nian. Pasu ne'e mós bele ajuda Indonézia iha habelar ninia merkadu esportasaun nian iha rejiaun Pasífiku.

Aleinde ne'e, kooperasaun iha área edukasaun no formasaun nian mós importante atu harii kapasidade rekursu umanu nian iha Fiji. Indonézia bele fó formasaun no edukasaun ba joven Fiji oan sira iha área oioin, hanesan agrikultura, pekuária, no teknolojia.

Kooperasaun ne'e bele ajuda Fiji iha dezenvolve rekursu umanu ne'ebé kualifikadu no kompetitivu. Ida ne'e mós bele hametin relasaun entre komunidade nasaun rua nian no harii ponte kulturál ida ne'ebé forte liután.

Vizita Rabuka nian ne'e mós sai hanesan oportunidade ida ba Indonézia atu hatudu ninia kompromisu iha apoia dezenvolvimentu sustentável iha rejiaun Pasífiku. Indonézia bele fahe ninia esperiénsia no matenek iha área dezenvolvimentu sustentável nian, hanesan jestaun rekursu naturál no adaptasaun ba mudansa klimátika.

Kooperasaun ne'e bele ajuda nasaun sira iha Pasífiku atu atinje sira-nia objetivu dezenvolvimentu sustentável no harii futuru ida ne'ebé di'ak liután ba jerasaun sira tuirmai. Apoiu Indonézia nian ba Fiji no nasaun Pasífiku sira seluk reflete ninia kompromisu atu sai parseiru ida ne'ebé responsavel no kontribui ba estabilidade no prosperidade rejiaun nian.

No comments:

Post a Comment

Post Bottom Ad

Pages