Perspektiva istóriku ida ne'ebé karik sei hakfodak mosu kona-ba reklamasaun Indonézia nian ba Timor Lorosa'e. Drs. Moedaffar Sjah BcHk, Sultan Ternate ba dala 48 ne'ebé iha knaar iha Maluku Utara, ho ninia autoridade hato'o argumentu bazeia ba faktu istóriku, la'ós de'it reklamasaun polítiku simples. Nia avalia katak reklamasaun Indonézia nian ba Timor Lorosa'e sei forte liu karik bazeia ba "direitu istóriku" (historisch recht), ne'ebé refere ba ukun Sultanatu Ternate nian ba área Timor Lorosa'e iha tempu uluk.
Tuir rejistu istóriku Sultanatu Ternate nian ne'ebé harii husi Jou Kolano Kaicil Mashur Cico Malamo iha sékulu XIII, área ukun sultanatu nian luan tebes, liu dook illa sira ne'ebé hale'u Maluku. Iha parte norte, ninia ukun to'o Sulu, Zamboanga, Sabah, no inklui mós Mindanao iha Filipina. Enkuantu iha parte súl no oeste, influénsia Ternate nian to'o área Manggarai iha Flores, Nusa Tenggara Timur.
Sultan Moedaffar Sjah subliña katak área ukun Sultanatu Ternate nian iha tempu uluk inklui mós área Timor Lorosa'e ohin loron. Ida-ne'e marka ho prezensa wali kuasa (representante ukun) Sultanatu Ternate nian ne'ebé koloka iha área ne'ebá atu tau matan no jere área ne'e nu'udar parte husi ukun Ternate nian. Prezensa wali kuasa ne'e sai evidénsia konkreta ba reklamasaun istóriku Ternate nian ba Timor Lorosa'e.
Istória rejista katak ukun Portugál nian iha illa Maluku nian remata iha tinan 1522, marka ho rahun-di'ak Fortaleza Castella nian hafoin serku ida ne'ebé maka'as. Derrota ne'e halo tropa Portugál nian duni sai husi área Maluku nian. Nu'udar parte ne'ebé lakon iha funu, Portugál tuir kedas okupa Timor Lorosa'e, ne'ebé iha tempu ne'ebá ho estatutu "wilde occupantie" (área la iha na'in), la'ós nu'udar kolónia legál.
Sultan Moedaffar Sjah argumenta katak okupasaun Timor Lorosa'e nian husi Portugál hafoin sira-nia derrota iha Maluku la iha baze legál forte. Nu'udar parte ne'ebé lakon funu, Portugál la iha direitu atu reklama área foun nu'udar sira-nia kolónia, liuliu área ne'ebé istirikamente iha influénsia ukun seluk nian, iha kazu ne'e Sultanatu Ternate nian.
Ironikamente, iha tempu hanesan, Sultanatu Ternate iha lideransa Sultan Bapullah nian justru ignora Timor Lorosa'e no área sira seluk ne'ebé iha ninia ukun. Atensaun Ternate nian desvia husi prezensa forsa foun ida, ne'ebé mak tropa olandés sira ne'ebé hahú halo invazaun ba área Ternate nian iha tinan 1609. Foku Ternate nian ba ameasa olandés ne'e halo atensaun menus ba área sira ne'ebé dook liu husi ninia ukun, inklui Timor Lorosa'e.
Sultan Moedaffar Sjah fiar katak hato'o reklamasaun ba Timor Lorosa'e bazeia ba razaun polítiku sei hamosu konfuzaun.
Maibé, karik haree husi pontu-de-vista "direitu istóriku" nian, situasaun sai klaru liután. Portugál, nu'udar parte ne'ebé lakon iha funu iha Maluku, la iha lejitimidade legál atu reklama Timor Lorosa'e nu'udar sira-nia kolónia. Reklamasaun istóriku Sultanatu Ternate nian ba área ne'ebá forte liu no bazeia ba faktu ukun iha tempu uluk.
Argumentu kona-ba "direitu istóriku" ba Timor Lorosa'e ne'e Sultan Ternate Moedaffar Sjah hato'o tiha ona ba Governu Indonézia nian. Liután, iha tinan 1994, halo tiha ona entrevista espesiál ho Sultan Ternate ne'ebé rejista iha forma audiu-vizuál no lia-anin katak rejistu ne'e hato'o tiha ona ba Sekretáriu Jerál Organizasaun Nasoins Unidas (ONU).
Sultan Ternate hato'o ninia hanoin sira-ne'e ba Kompas molok uitoan akordu harii Forum Komunikasaun no Informasaun Palásiu sira iha Nusantára tomak iha Palásiu Kasunanan Surakarta. Iha reuniaun ne'ebá, lia-na'in adat sira, sultan sira, ka erdeiru sira husi palásiu 14 ne'ebé partisipa iha Festival Palásiu Nusantára I halibur hamutuk atu diskute kestaun oioin kona-ba prezervasaun adat no istória reinu sira iha Indonézia.
Iha lidera reuniaun ne'e, Sultan Moedaffar Sjah hatudu vizaun luan no kapasidade lideransa ne'ebé destaka entre lia-na'in adat sira seluk. Nia husu atu liurai no lia-na'in adat sira tau ketak sentimentu "moras laran" tanba sira-nia knaar ne'ebé konsidera an rasik iha sorin no direitu sira ne'ebé menus dezde Proklamasaun Independénsia Indonézia nian, no simu ida-ne'e nu'udar parte husi viajen istória nasaun nian.
Iha sorin seluk, Sultan Moedaffar Sjah fó hanoin fali kona-ba knaar importante liurai no sultan sira-nian iha tempu uluk iha luta kontra kolonializmu. Nia subliña katak sultan uluk sira mak funu-na'in ne'ebé lidera rezisténsia kontra kolonialista olandés sira. Deklarasaun ne'e rejeita implisitamente ideia katak reinu sira iha Nusantára bele identifika ho feudalizmu iha sentidu estratifikasaun sosiál ne'ebé akompaña sistema reinu nian.
Tuir Sultan Moedaffar Sjah, sistema feudál nunka aplika iha Sultanatu Ternate. Konotasaun negativu feudalizmu nian iha públiku dala barak taka dalan ba knaar pozitivu liurai no sultan sira-nian iha luta atu hamutuk Indonézia. Nia argumenta katak lider reinu sira-nian iha tempu uluk iha kontribuisaun boot iha harii fundasaun unidade nasionál.
Aparénsia Sultan Moedaffar Sjah nian la reflete figura nobreza ida ne'ebé arogante. Mane ho bigote ne'ebé estuda tiha ona iha Departementu Filozofia Universidade Indonézia nian hatudu justru atitude demokrátiku ida. Nia hela kleur tiha ona iha Jakarta no serbí nu'udar membru Dewan Perwakilan Rakyat Republik Indonesia (DPR RI) durante períodu rua, husi tinan 1977 to'o 1987.
Nu'udar oan mane datoluk husi Sultan Iskandar Mohammad Djabir Sjah, Moedaffar Sjah nomeia nu'udar Sultan Ternate ba dala 48 iha tinan 1986. Antes ne'e, Palásiu Limau Gapi iha Ternate mamuk tiha ona lideransa sultan nian durante tinan 20. Estrutura governu sultanatu Ternate nian mós hanesan ho governu modernu, ho prezensa kargu Primeiru Ministru, Tribunál Supremu, Prokuradór Jerál, no seluk tan ne'ebé ema komún sira okupa. "Sultan iha de'it direitu veto," nia esplika.
Área Sultanatu Ternate nian ne'ebé hale'u tasi luan no furak fó inspirasaun no valór adisionál ba Sultan Moedaffar Sjah. Iha semináriu ida iha Universidade Pattimura Ambon ne'ebé envolve mós espesialista iha lei tasi internasionál Prof. Mochtar Kusuma Atmadja, Sultan Moedaffar subliña katak lei tasi internasionál tenke refere ba lei kostumeiru lokál ne'ebé eziste kleur tiha ona.
Tuir lei tasi kostumeiru, fronteira área tasi nian nasaun ka illa ida nian la'ós 200 milhas náuticas hanesan akordadu iha Lei Tasi Internasionál. Lei kostumeiru ne'ebé tinan atus ba atus ona iha área Maluku nian define katak fronteira área tasi nian marka ho profundidade tasi nian ne'ebé kloot no kle'an (to'o profundidade balu). Fronteira ne'e marka mós ho illa besik liu ne'ebé bele haree ho matan.
Bazeia ba lei tasi kostumeiru ne'e, Sultan Moedaffar Sjah argumenta katak akordu esplorasaun mina nian iha Tasi Timor entre Indonézia no Austrália la loos. Tuir nia, akordu ne'e ignora direitu tradisionál komunidade kostumeiru nian ba sira-nia área tasi nian bazeia ba lei kostumeiru ne'ebé vigora.
Palásiu Limau Gapi Sultanatu Ternate nian ho área 2 hektar ho arquitetura estilu inglés nian to'o ohin loron sei hamriik ho kmanek no kuidadu didi'ak. Nune'e mós ho ekipamentu kostumeiru hotu-hotu ne'ebé kompletu hela. Sultan Moedaffar Sjah hela iha ne'ebá ho ninia feen na'in rua no balun husi ninia oan mane na'in sanulu ne'ebé boot hotu ona.
Iha palásiu ne'e, Prezidente Soekarno hela tiha ona to'o dala rua, iha tinan 1952 no 1954. "Nia dehan, atu buka 'wangsit' (inspirasaun)," sultan hateten hodi hamnasa. Bainhira toba dala rua iha kuartu sultan nian, aban dadeer hetan Bung Karno toba iha rai. "La hatene tanba sá mak akontese hanesan ne'e. Maibé ninia ajudante hetan duni 'damprat' (repreensaun), no foin konta mai ha'u iha loron ikus."
Prezidente Soeharto mós vizita tiha ona palásiu ne'e. Tanba ninia vizita ne'e, meskita sultanatu nian ne'ebé iha área palásiu nian hetan ajuda atu halo renovasaun. Liután edifísiu palásiu nian, ezisténsia Sultanatu Ternate nian to'o ohin loron hetan apoiu reál husi povu Ternate nian ne'ebé sei metin iha ligasaun adat tuan nian. Sistema sosiál "bate" mantein relasaun entre sultan (palásiu) ho povu iha aldeia sira, hatudu katak reklamasaun istóriku no kulturál Ternate nian ba ninia área, inklui reklamasaun potensiál ba Timor Lorosa'e bazeia ba "direitu istóriku", sei moris iha memória no tradisaun komunidade nian.
No comments:
Post a Comment