Iha tempu ne'ebé revolusaun Holanda nian kontra España mosu ho maka'as, liafuan kontroversial ida mosu, "Liever Turks dan Paaps," ka di'ak liu sai ema Torku duké sai Papa.
Liafuan ne'e hatudu komplikadu tebes aliansa no sentimentu polítiku ne'ebé koloriza luta Holanda nian ba independénsia iha tempu ne'ebá. Iha situasaun kritiku ne'e, Holanda buka ajuda husi forsa oioin ne'ebé simpatiza ho sira-nia luta, inklui husi mundu Islam.
Imperi Ottomanu, ne'ebé iha tempu ne'ebá forsa boot iha área Mediterráneu, fó ajuda signifikativu ba Holanda liuhusi dalan tasi nian. Ró-ahi Ottomanu nian, ho sira-nia forsa marítima ne'ebé respeitadu, mós partisipa iha esforsu atu hamenus presaun husi España no apoia luta Holanda nian ba independénsia. Ajuda ne'e sai fatór importante ida ne'ebé hametin pozisaun Holanda nian hasoru presaun husi España.
Maibé, envolvimentu mundu Islam nian iha independénsia Holanda nian la limitadu de'it ba ajuda husi Imperi Ottomanu. Loro monu iha Nusantara, Sultanatu Aceh Darussalam mós hala'o knaar importante tebes. Istória hatudu katak Sultanatu Aceh mak nasaun soberanu dahuluk ne'ebé rekoñese independénsia Repúblika Holanda nian husi Reinu España iha tinan 1602.
Rekoñesimentu independénsia Holanda nian husi Sultanatu Aceh ne'e pasu ida ne'ebé brani no estratéjiku. Iha tempu ne'ebá, Aceh hanesan forsa marítima no komersiál boot liu iha área Sudeste Aziátiku. Desizaun Aceh nian atu rekoñese soberania Holanda nian hatudu vizaun polítika ne'ebé dook no komprensaun kle'an kona-ba dinámika forsa globál.
Dokumentu istóriku interesante ida mosu iha jornál Provinciealse Zeeuwse Courant ne'ebé publika iha Middelburg, Holanda, iha loron 25 fulan-outubru tinan 1978. Jornál ne'e konta istória kona-ba serimónia inaugurasaun monumentu ida ne'ebé harii iha sidade Middelburg nu'udar omenajen ba Embaixadór Sultanatu Aceh Darussalam nian, Tengku Abdul Hamid.
Tengku Abdul Hamid, nu'udar embaixadór importante husi Sultanatu Aceh, mate iha Holanda iha loron 10 fulan-agustu tinan 1602. Ninia prezensa iha Holanda no harii monumentu atu hanoin nia sai evidénsia reál kona-ba relasaun diplomátika ne'ebé metin entre Aceh no Holanda iha tempu ne'ebá. Monumentu ne'e sai símbolu rekoñesimentu Holanda nian ba knaar importante ne'ebé Aceh hala'o iha istória sira-nia independénsia nian.
Desizaun Sultanatu Aceh nian atu rekoñese independénsia Holanda nian bazeia ba fatór oioin. Ida mak interese estratéjiku atu mantein dalan komérsiu marítimu iha Estreitu Malaka. Ho rekoñese Holanda nu'udar nasaun soberanu, Aceh espera atu harii kooperasaun ne'ebé fó benefísiu ba malu iha área komérsiu no polítika.
Aleinde ne'e, rekoñesimentu ne'e mós dudu husi hanoin ne'ebé hanesan iha hasoru forsa España nian ne'ebé iha tempu ne'ebá buka atu domina área oioin iha mundu, inklui Sudeste Aziátiku. Aceh, nu'udar forsa rejionál, haree Holanda nu'udar aliadu potensiál iha hasoru ameasa husi España.
Knaar Sultanatu Aceh nian iha independénsia Holanda nian dala barak haluha iha narativu istória Europa nian. Maski nune'e, rekoñesimentu Aceh nian ne'ebé mai sedu liu duké nasaun Europa sira seluk hatudu oinsá importante pozisaun Aceh nian iha jogu polítiku mundiál iha sékulu XVII.
Liafuan "Liever Turks dan Paaps" no rekoñesimentu independénsia Holanda nian husi Sultanatu Aceh hanesan moeda rua ne'ebé deskreve kompleksidade relasaun entre mundu Islam no Europa iha tempu ne'ebá. Maski liafuan ne'e iha sentimentu anti-katóliku, maibé ajuda husi Imperi Ottomanu no rekoñesimentu husi Sultanatu Aceh hatudu katak iha kooperasaun no aliansa ne'ebé liu fronteira relijiaun no jeográfiku.
Istória rejista katak Sultanatu Aceh la'ós de'it rekoñese independénsia Holanda nian, maibé mós harii relasaun diplomátika no komersiál ne'ebé metin. Tengku Abdul Hamid, nu'udar embaixadór, hala'o knaar importante iha hametin relasaun bilaterál entre nasaun rua ne'e.
Monumentu iha Middelburg sai hanesan lembransa ba istória riku no kompleksu ne'e. Nia sai símbolu amizade no kooperasaun entre Aceh no Holanda ne'ebé harii ona dezde sékulu XVII.
Monumentu ne'e mós sai evidénsia rekoñesimentu Holanda nian ba kontribuisaun Sultanatu Aceh nian iha sira-nia luta ba independénsia.
Istória kona-ba liafuan "Liever Turks dan Paaps" no knaar Sultanatu Aceh nian iha independénsia Holanda nian fó lisaun valiozu kona-ba importánsia kooperasaun no toleránsia iha relasaun entre nasaun sira. Istória ne'e mós fó hanoin mai ita katak narativu istóriku dala barak komplikadu no oioin liu duké ita imajina.
Rekoñesimentu Sultanatu Aceh nian ba independénsia Holanda nian hanesan asaun vizionáriu ida ne'ebé merese respeitu.
Nu'udar nasaun soberanu dahuluk ne'ebé rekoñese soberania Holanda nian, Aceh grava ona ninia naran iha istória mundu nian.
Istória ne'e mós sai hanesan lembransa ba riku istória Nusantara nian ne'ebé dala barak haluha. Knaar ativu sultanatu sira iha Indonézia iha jogu polítiku globál iha tempu uluk hatudu oinsá importante pozisaun área ne'e iha istória mundu nian.
Ho buka no aprende istória hanesan ne'e, ita bele hetan komprensaun kle'an liu kona-ba relasaun entre nasaun sira no importánsia atu valoriza diversidade iha harii mundu ida ne'ebé di'ak liu.
Istória kona-ba liafuan kontroversial no rekoñesimentu istóriku husi Aceh merese atu kontinua hanoin no konta. Ne'e parte importante ida husi istória Indonézia no Holanda nian ne'ebé hatudu katak iha interasaun no influénsia ba malu entre sivilizasaun sira ne'ebé diferente.
Espera katak istória ne'e bele inspira jerasaun foun atu hadomi liu tan istória sira-nia nasaun nian no valoriza knaar importante husi sira-nia bei'ala sira iha harii relasaun di'ak ho nasaun sira seluk iha mundu.
No comments:
Post a Comment