Istória ida ne’ebé furak tebes mosu husi dokumentu istóriku sira ne’ebé sujere katak jeógrafu árabe sira iha sékulu XIII no XIV depois de Kristu, kleur antes exploradór europeu sira to’o, sira hatene ona kona-ba illa boot no foho-aas ida iha parte súl liu tasi nian. Rai misteriozu ne’e deskreve katak hela dook iha sudeste Bornéu nian no la’ós ema mak hela iha ne’ebá, maibé manu boot tebes ne’ebé koñesidu ho naran ‘sheemoah’.
Afirmasaun ida-ne’e mai husi diskusaun Eccles nian iha Proceedings New Zealand Institute, vol. III, p. 65, ne’ebé refere ba “The English Mechanic” loron 3 fulan-dezembru tinan 1869, p. 279. Testu ne’ebé sita hatudu katak obra jeográfiku árabe oioin husi sékulu sira ne’ebé mensiona, barak liu traduzidu ona, fó deskrisaun ida ne’ebé kmanek tebes kona-ba illa ne’ebé hela iha parte súl liu.
Parte ida ne’ebé interesante liu husi afirmasaun ida-ne’e mak naran ‘sheemoah’ ne’ebé uza atu deskreve manu boot tebes ne’ebé hela iha illa ne’ebá. Liafuan ne’e iha son ida ne’ebé hanesan tebes ho ‘Samoa’, naran illa no nasaun ida iha Pasífiku. Semellansa ida-ne’e hamoris espekulasaun kona-ba posibilidade ligasaun linguístika ka koñesimentu jeográfiku ne’ebé luan liu entre sivilizasaun antigu sira.
Liután, istória kona-ba Sultanatu Tidore iha parte norte Maluku, Indonézia, mós fó sinál kona-ba interasaun barak iha tempu uluk ho mundu árabe. Tuir konta-istória balu husi Tidore, influénsia Sultanatu nian la’ós de’it iha arkipélagu indonéziu, maibé mós to’o iha rejiaun Pasífiku. Influénsia ida-ne’e inklui aspetu komérsiu no polítika, no fiar katak Sultanatu Tidore ukun ona parte boot ida husi illa sira iha ne’ebá.
Tuir jerasaun liurai sira Ternate no Tidore nian, liurai dahuluk Tidore nian mak Muhammad Naqil, ne’ebé sa’e ba kadeira liurai iha tinan 1081 depois de Kristu. Maibé, relijiaun Islamu foin sai relijiaun ofisiál Reinu Tidore nian iha fin sékulu XIV nian, iha tempu Liurai Tidore da-11, Sultán Djamaluddin, ne’ebé hakarak simu Islamu tanba esforsu husi Xeike Mansur husi Arábia. Ligasaun ida-ne’e ho misionáriu árabe sira fasilita komunikasaun no troka kultural ne’ebé boot.
Ligasaun entre Sultanatu Tidore no komersiante no pregadór sira husi parte oioin mundu nian, inklui Arábia, subliña ezisténsia rede marítima ativu sira iha tempu ne’ebá. Rede sira-ne’e bele fasilita troka informasaun no koñesimentu jeográfiku iha distánsia boot, inklui posibilidade koñesimentu kona-ba rai sira iha parte súl liu, hanesan dokumentadu iha testu jeográfiku árabe sira.
Maski nune’e, importante atu rekoñese katak afirmasaun sira kona-ba koñesimentu jeógrafu árabe sira-nian kona-ba Nova Zelándia no ukun Tidore nian iha parte boot ida Pasífiku nian sei espekulativu no presiza investigasaun rigorozu liután atu verifika ho definitivu. Deskrisaun kona-ba illa dook iha súl ne’ebé manu boot sira hela bele alude ba rai-maran seluk, seidauk identifika, no afirmasaun sira kona-ba ukun pasífiku Tidore nian presiza evidénsia istóriku ne’ebé substansiál liután.
Maibé, semellansa fonétika entre ‘sheemoah’ no ‘Samoa’, hamutuk ho relatu sira kona-ba rede komérsiu boot no influénsia polítika Tidore nian, aprezenta enígma ida ne’ebé interesante. Será katak ida-ne’e koinsidénsia de’it, ka reprezenta restu koñesimentu no interasaun antigu sira-nian ne’ebé liga rejiaun dook sira-ne’e?
Karik investigasaun iha futuru konfirma afirmasaun sira-ne’e, sei presiza revizaun signifikativa ba ita-nia komprensaun kona-ba esplorasaun globál no koñesimentu jeográfiku ne’ebé sivilizasaun antigu sira iha. Sei hamosu mós pergunta foun kona-ba mekanizmu sira ne’ebé informasaun kona-ba territóriu dook iha parte súl to’o mundu árabe.
Komérsiu marítimu boot iha Oseanu Índiku durante períodu ne’ebá fasilita troka sasán no ideia sira entre kultura oioin. Komersiante árabe sira mak navegadór famozu sira ho rede komérsiu ne’ebé hale’u husi Oriente Médiu to’o Sudeste Aziátiku. Posível katak durante sira-nia viajen sira hetan informasaun kona-ba rai sira dook liután iha parte súl.
Liután, propagasaun Islamu nian hala’o knaar importante iha interasaun interkulturál sira iha pasadu. Eruditu no misionáriu islámiku sira dala barak hala’o viajen naruk atu propaga sira-nia fiar, no durante viajen sira-ne’e sira bele troka koñesimentu jeográfiku no kulturál ho populasaun lokál sira.
Narrativa kona-ba Xeike Mansur konverte Liurai Tidore nian ezemplifika oinsá interasaun entre árabe sira no povu arkipélagu indonéziu nian bele lori mudansa istóriku no kulturál signifikativu sira. Interasaun semellante sira liuhusi komérsiu no aliansa polítika sira bele estende influénsia Tidore nian ba lorosa’e liu to’o Pasífiku.
Ba agora daudaun, afirmasaun sira-ne’e nafatin ipóteze konvincente sira ne’ebé dezafia istoriadór sira, linguista sira no arkeólogu sira atu hala’o investigasaun kle’an liután. Exame rigorozu ba testu antigu sira, dokumentu istóriku lokál sira no evidénsia arkeolójika husi rejiaun relevante sira mak esensiál.
Karik investigasaun iha futuru konfirma ho susesu afirmasaun sira-ne’e, sei presiza reavaliaun ba mapa istóriku mundu nian no komprensaun revizaun kona-ba alkánsia koñesimentu no influénsia sivilizasaun antigu sira-nian.
Análize etimolójika ba termu ‘sheemoah’ no komparasaun ho lian sira iha Pasífiku bele fó pista kona-ba posibilidade ligasaun linguístika antigu sira.
Investigasaun arkeolójika iha Nova Zelándia no illa sira iha Pasífiku ne’ebé alegadamente iha influénsia Tidore nian mós bele fó evidénsia fízika kona-ba interasaun pasadu sira.
Narrativa kona-ba posibilidade ligasaun antigu sira entre mundu árabe, arkipélagu indonéziu no Pasífiku serve hanesan lembransa ida katak istória dala barak kompleksu no interligadu liu duké ita rekoñese.
Deskobrimentu foun sira no reinterpretasaun ba dokumentu antigu sira kontinua haburas ita-nia komprensaun kona-ba pasadu riku no misteriozu.
Estudu kona-ba interasaun entre sivilizasaun antigu sira mak esforsu ida ne’ebé la hotu. Kada deskobrimentu foun loke dalan foun ba investigasaun no obriga ita atu kontinua buka no aprende kona-ba kompleksidade istória umanu nian.
Maski afirmasaun sira kona-ba koñesimentu árabe antigu nian kona-ba Nova Zelándia no alkánsia pasífiku Tidore nian sei la konfirmadu, sira fó imajen furak ida kona-ba interkoneksaun potensiál mundu antigu nian no luan tebes buat ne’ebé sei falta atu deskobre kona-ba ita-nia istória komún.
No comments:
Post a Comment