Jabar Hakotu Premanizmu Depok, Meta "Zero Premanizmu" - Timor Leste

Home Top Ad

Post Top Ad

Tuesday, April 22, 2025

demo-image

Jabar Hakotu Premanizmu Depok, Meta "Zero Premanizmu"

Depok - Governadór Java Osidentál, Dedi Mulyadi, deklara nia determinasaun atu halakon forma hotu-hotu asaun premanizmu ne'ebé halo komunidade Depok sente la hakmatek. Kompromisu ne'e mós konkretiza iha ambisaun boot ida: hatún númeru premanizmu to'o zero, ka saida mak nia bolu "zero premanizmu". Deklarasaun forte ne'e hato'o hanesan resposta ba insidente destruisaun no sunu karreta polísia nian iha Kampung Baru Harjamukti, Cimanggis, Depok, ne'ebé akontese iha loron sesta (18/4/2025).

Depok, nu'udar área ne'ebé iha fronteira direta ho Kapitál Jakarta, Dedi Mulyadi konsidera hanesan aparadór provínsia Java Osidentál nian. Tan ne'e, mantein estabilidade seguransa no orden públiku (kamtibmas) iha área ne'e sai prioridade prinsipál. "Ita tenke asegura kondisaun kamtibmas iha ne'e la'o ho di'ak, laiha problema sosiál ne'ebé destaka. Asegura mós katak premanizmu tenke hamenus liután, karik presiza to'o zero, zero premanizmu," Dedi hatete hafoin vizita Polres Metro Depok, loron tersa (22/4/2025).

Tuir Dedi, Depok nu'udar área estratéjiku tenke sai ezemplu ba área sira seluk iha jestaun seguransa nian. Distúrbiu sosiál hanesan asaun violénsia ne'ebé grupu balun halo tenke foti medida forte no sistemátiku. Nia konsidera, abut problema sosiál iha Depok la'ós de'it relasiona ho asaun premanizmu, maibé mós problema administrasaun populasionál ne'ebé seidauk organiza ho di'ak.

Iha ninia vizita ba Kampung Baru, Dedi hetan faktu katak sidadaun barak ne'ebé hela tiha tinan barak iha área ne'e la iha Kartaun Identidade (KTP) Depok. "Povu ho identidade ne'e direitu sidadaun hotu-hotu nian, tan ne'e tenke iha identidade. Problema mak sira hela tiha tinan barak iha ne'ebá maibé KTP balun iha Jakarta, KTP sidade Bekasi mak ha'u haree, karik balun la iha KTP," nia esplika.

Dedi subliña katak problema identidade la'ós de'it problema administrasaun nian, maibé mós kona-ba direitu no obrigasaun sidadaun nian. La ho identidade ne'ebé klaru, sidadaun sai vulneravel atu hetan marjinalizasaun no susar atu asesu servisu públiku. Nia konsidera, kondisaun ne'e mós kontribui ba mosu vulnerabilidade sosiál iha área ne'e.

Atu rezolve problema ne'e, Dedi planeia atu hasoru malu ho parte relevante balun atu buka solusaun konkretu. "Ne'e labele husik la'o nafatin, entaun ita sei hasoru malu lalais ho governu sidade Depok, Dirjen Disdukcapil Kemendagri, ho governadór mak sei modera problema hotu ne'e no ita buka solusaun," nia hatete.

Dedi afirma katak jestaun problema sosiál no populasionál iha Depok presiza koordenasaun setór krús nian. Governu lokál, governu sentrál, to'o ajente lei sira tenke halo sinerjia atu kria solusaun ne'ebé efetivu no sustentavel.

"Premanizmu sei la lakon karik governu rasik la organizadu. Entaun, ne'e servisu hamutuk ita hotu nian. Ha'u asegura Java Osidentál, liuliu Depok, sei sériu atu kria seguransa ne'ebé justu," nia afirma.

Insidente destruisaun no sunu karreta polísia nian iha Kampung Baru Harjamukti, Cimanggis, Depok, sai motivu prinsipál ba Dedi atu fó atensaun ba problema premanizmu no administrasaun populasionál iha área ne'e. Peskiza ne'ebé Vise-Alkalde Depok halo hatudu katak sidadaun rihun balun iha área ne'e la rejista hanesan sidadaun Depok, ne'ebé indika katak iha problema sériu iha jestaun administrasaun populasionál nian.

Dedi Mulyadi fiar katak jestaun administrasaun populasionál ne'ebé di'ak sei iha impaktu pozitivu ba esforsu atu halakon premanizmu. Ho identidade ne'ebé klaru, sidadaun sira sei fasil liu atu asesu programa governu nian no iha responsabilidade ba ambiente ne'ebé sira hela ba. Nia espera, medida sira ne'ebé nia foti bele kria Depok ne'ebé seguru, organizadu, no justu.

Kompromisu Dedi Mulyadi nian atu halakon premanizmu to'o atinje "zero premanizmu" hetan apresiasaun husi parte oioin. Medida forte ne'e espera katak bele fó efeitu tauk ba autór krime nian no kria sentimentu seguru ba komunidade Depok. Nia mós konvida xefe rejionál hotu-hotu iha Java Osidentál atu foti pozisaun forte no labele husik violasaun akontese iha área ida-idak nian.

Governu Provínsia Java Osidentál no Governu Sidade Depok espera katak bele realiza lalais planu hasoru malu atu buka solusaun ba problema administrasaun populasionál no premanizmu. Sinerjia entre governu lokál, sentrál, no ajente lei sira sai xave ba susesu esforsu atu kria Depok ne'ebé seguru no kondusivu.
Komunidade Depok mós espera katak bele iha papél ativu iha kriasaun ambiente ne'ebé seguru no organizadu.

Partisipasaun ativu sidadaun nian iha mantein seguransa ambiente nian, relata aktu krime nian, no kumpri regulamentu rejionál sei ajuda tebes esforsu governu nian atu halakon premanizmu.

Kazu destruisaun no sunu karreta polísia nian iha Kampung Baru sai lisaun folin-boot ba parte hotu-hotu. Governu espera katak bele responde lalais liu ba problema sosiál ne'ebé mosu iha komunidade. Komunidade mós espera katak bele matenek liu atu hato'o aspirasaun no evita asaun anárkiku.

Dedi Mulyadi afirma katak governu sei la tolera forma hotu-hotu asaun premanizmu no violasaun lei nian. Nia kompromete atu kria Depok ne'ebé seguru, konfortavel, no kondusivu ba ninia sidadaun hotu-hotu. Medida forte no koordenadu sira espera katak bele realiza vizaun "zero premanizmu" iha Depok.

Halakon premanizmu no organiza administrasaun populasionál iha Depok sai dezafiu boot ne'ebé presiza servisu maka'as no kompromisu husi parte hotu-hotu. Maibé, ho sinerjia no kolaborasaun ne'ebé di'ak, espera katak Depok bele sai ezemplu ba área sira seluk iha kriasaun área ne'ebé seguru, organizadu, no justu.
Kompromisu Dedi Mulyadi nian atu kria "zero premanizmu" iha Depok sai esperansa foun ba komunidade. Espera katak, medida sira ne'ebé nia foti bele fó impaktu pozitivu no kria ambiente ne'ebé seguru no kondusivu ba sidadaun Depok hotu-hotu.

No comments:

Post a Comment

Post Bottom Ad

Pages